Program patrologije

 

 

I. Uvod

1. Patrologija kao znanost

a) Pojam objekt i metoda Patrologije
b) Važnost njezina učenja
c) Crkveni oci, naučitelji i pisci
d) Doktrinarni autoritet crkvenih otaca
e) Kratka povijest patrologije

 

II. Prenicejski oci (od I.-III. st.)

 

2. Opći kontekst patristike u prva tri stoljeća

a) Povijesni i doktrinarni kontekst kršćanstva prije Konstantinova mira i Nicejskog sabora
b) Interna podjela ovog razdoblja

 

A. Razdoblje apostolskih otaca (1. i 2. stoljeće)

 

3. Kršćanstvo i židovstvo

a) Židovstvo u 1. i 2. stoljeću
b) Judeokršćani i etnokršćani
c) Ebioniti
d) Ostale judeokršćanske krivovjerne sljedbe

4. Apostolski oci

a) Opće značajke ovih spisa i njihova važnost
b) Didaché
c) Klement Rimski
d) Ignacije Antiohijski
e) Polikarp iz Smirne
f) Ostali autori: Papija Hierapolski; Pseudo-Barnabino pismo; Druga poslanica Klementova (Pseudo); Hermin Pastir

5. Kršćanska apokrifna književnost

a) Apokrifi i novozavjetni spisi
b) Opće značajke apokrifne književnosti
c) Razvrstavanje prema podrijetlu i vrsti spisa
d) Evanđelja, Djela, Poslanice i Apokalipse
e) Kratki pregled najstarijih i najznačajnijih kršćanskih apokrifa

 

B. Kršćani i poganski svijet

 

6. Apologeti 2. stoljeća

a) Opće značajke kršćanske apologetske književnosti
b) Justin
c) Kratki podaci o drugim grčkim apologetima iz ovog razdoblja: Kvadrat; Aristid; Ariston iz Pelle; Tacijan; Atenagora; Meliton iz Sarda; Teofil Antiohijski; Pismo Diognetu; Apolinar Hijerapolski; Hermija

7. Počeci hagiografije

a) Djela, Mučeništva i Legende o mučenicima
b) Opće značajke
c) Kratke informacije o najstarijim Djelima i Mučeništvima

 

C. Prva krivovjerja i prva antiheretička književnost

 

8. Gnosticizam i krivovjerni pokreti u 2. stoljeću

a) Gnosticizam i njegovo značenje
b) Opće značajke gnostičkog fenomena i njegovi najznačajniji predstavnici
c) Marcion i marcionizam
d) Monarhijanizam i početak rasprava o Trojstvu
e) Montanizam

9. Kršćanska protuheretička reakcija

a) Irenej Lionski i borba protiv gnosticizma
b) Hipolit Rimski i korpus koji mu se pripisuje
c) Traditio apostolica

 

D. Prve ispovijesti vjere i oblikovanje biblijskog kanona

 

10. Simboli, “regulae fidei” i oblikovanje biblijskog kanona

a) Početak prvih simbola
b) Apostolski simbol vjere
c) Pojava pravila vjere (regulae fidei)
d) Oblikovanje novozavjetnog kanona
e) Muratorijev kanon
f) Važnost i značenje ovih svjedočanstava

 

E. Prakršćansko pjesništvo

 

11. Počeci kršćanskog pjesništva

a) Opće značajke kršćanskog pjesništva
b) Salamonove ode
c) Oracula Sibyllina

 

 

 

III. Početak teoloških promišljanja (3. st.)

 

 

A. Prve teološke škole i aleksandrijski pisci u 3. st.

 

12. Stvaranje prvih središta teološkog poučavanja

a) Aleksandrijska škola i njezine opće značajke
b) Druge škole i teološki centri: Cezareja, Antiohija
c) Počeci kršćanske egzegeze
d) Temeljne razlike između aleksandrijske i antiohijske egzegeze i teologije
e) Opći pogled na stvaranje, ulogu i cilj ovih središta

13. Aleksandrijski pisci u 3. stoljeću

a) Klement Aleksandrijski
b) Origen: značenje i utjecaj kao egzegete, teologa i mistika
c) Origen, origenizam i origenistički spor: opći pregled
d) Origenovi sljedbenici i protivnici u 3. st.: Dionizije Aleksandrijski, Grgur Taumaturg, Metodije Olimpski…

 

B. Početak latinske kršćanske književnosti

 

14. Afrički pisci u 3. stoljeću

a) Opće značajke afričke književnosti i teologije u ovom razdoblju
b) Prvi prijevodi Biblije
c) Tertulijan
d) Minucije Feliks
e) Ciprijan

15. Rimski pisci u 3. stoljeću

a) Opće značajke rimske književnosti i teologije u ovom stoljeću
b) Novacijan

16. Latinska apologetika u vrijeme tranzicije

a) Arnobije
b) Laktancije
c) Firmicus Maternus

 

 

IV. Zlatno razdoblje patristike između Nicejskog (325.) i Kalcedonskog (451.) sabora

 

17. Opće značajke ovog razdoblja

a) Povijesni kontekst nakon Konstantinova mira
b) Nove mogućnosti i novi problemi Crkve
c) Cjelovit pogled i opće vrednovanje ovog razdoblja

 

A. Arijanska kriza i odgovor Otaca

 

18. Arijanizam

a) Arije i arijanizam
b) Cjelovit pogled i kratka povijest arijanske krize u 4. st.
c) Nicejski sabor
d) Različite pozicije među pristašama i protivnicima Niceje: anomejci, homejci, homojuzijci i homouzijci
e) Različite etape antiarijanske borbe

19. Prvo razdoblje arijanske krize

a) Između Nicejskog sabora (325.) i Aleksandrijske sinode (362.)
b) Odgovor otaca: Sv. Atanazije Aleksandrijski, na Istoku; Sv. Hilarije iz Poitiersa, na Zapadu

20. Drugo razdoblje arijanske krize

a) Između Aleksandrijske sinode (362.) i Carigradskog sabora (381.)
b) Posljednja etapa arijanizma i pneumatološki problem
c) Apolinar, apolinarizam i početak kristoloških pitanja
d) Odgovor otaca
e) Oci Kapadočani: Bazilije Cezarejski, Grgur Nazijanski, Grgur Nisenski

 

B. Pisci u 4. i početkom 5. stoljeća

 

21. Prva monaška književnost

a) Početak monaštva
b) Značenje i utjecaj
c) Najznačajniji predstavnici monaške književnosti


22. Istočni pisci

a) Palestinski pisci: Eusebije Cezarejski i počeci kršćanske historiografije; Ćiril Jeruzalemski; Epifanije Salaminski
b) Antiohijski pisci: Diodor Tarski, Ivan Zlatousti, Teodor Mopsuestijski
c) Sirijske škole i književnost


23. Latinski pisci

a) Opće značajke latinske književnosti i teologije u ovom razdoblju
b) Problemi zapadnog kršćanstva: donatizam, priscilijanizam i pelagijanizam
c) Ambrozije Milanski
d) Jeronim: njegovo značenje kao prevoditelja Biblije i egzegete
e) Rufin; Optat Milevitanski, Kromacije, Ambrozijaster
e) Ostali zapadni pisci: Hozije Kordobski, Pacijan, Grgur Elvirski, Pavao Orozije, Prudencije

24. Agustín Hiponski

a) Augustinovo značenje za povijest kršćanstva i za katoličku teologiju i duhovnost
b) Augustinov život: središnja uloga obraćenja; velike polemike protiv manihejaca, donatista i pelagijanaca
c) Djela (Confessiones, De Trinitate, De civitate Dei)
d) Filozofska misao
e) Augustinov doprinos katoličkoj teologiji: trojstvena teologija; nadnaravna antropologija; ekleziologija; sakramentalna teologija; moral; duhovnost
f) Augustinovi učenici i protivnici

25. Crkveni pisci u Galiji

a) Marseljsko-lerinska struja: Vincencije Lerinski, Genadije Marseljski, Kasijan, Faust Rejiski, Salvijan Marseljski
b) Ostali pisci: Prosper Akvitanski, Sulpicije Sever, Eterija (Egerija)

 

 

C. Stoljeće 5. između Efeškog (431.) i Kalcedonskog (451.) sabora: kristološki problem

 

26. Kristološke rasprave od konca 4. st. do Kalcedonskog sabora

a) Opći pogled na povijest kristoloških rasprava u ovom razdoblju i zbivanja oko Efeškog i Kalcedonskog sabora
b) Kristologija Antiohijske i Aleksandrijske škole

27. Efeški sabor

a) Efečki sabor
b) Nestorije
c) Ćiril Aleksandrijski
d) Teodoret Cirski

28. Kalcedonski sabor

a) Eutih
b) Leon Veliki

29. Drugi pisci iz ovog razdoblja

a) Opći pogled na razdoblje i kratke informacije o piscima

 

 

V. Posljednje razdoblje crkvenih otaca (V.-VIII. st.)

 

30. Opće značajke

a) Novi povijesni okvir nakon pada Zapadnog carstva
b) Doktrinarni kontekst i razlike između Istoka i Zapada
c) Opći pogled na glavne teološke probleme ovog razdoblja

 

A. Grčki i bizantski Istok

 

31. Pseudo-Dionizije Areopagit

a) Njegovo značenje za teologiju i kršćansku duhovnost
b) Najznačajnija djela

32. Velike kristološke kontroverzije

a) Monofizitizam, monotelizam, monoenergetizam
b) Leoncije Bizantinski
c) Maksim Ispovjedalac
d) Sofronije Jeruzalemski
e) Ostali protagonisti ove kontroverzije

33. Ikonoklastičko pitanje

a) Izvor i razvoj situacije
b) Odgovor otaca
c) German Carigradski
d) Ivan Damaščanin

 

B. Latinski Zapad nakon pada Carstva

 

34. Pisci u Italiji, Galiji, Hispaniji i Africi

a) Opći pregled i kratko izlaganje o najistaknutijim piscima (Fulgencije Ruspijski, Boecije, Kasiodor, Benedikt Norčijski, Dionizije Mali, Enodije, Cezarije Arlski, Grgur Tourski, Venancije Fortunat, Martin Brakarski)
b) Grgur Veliki
c) Izidor Seviljski