Kad osoba dođe do određene dobi
biva proglašena punoljetnom,
te stječe pravo dobiti osobnu iskaznicu
kao potvrdu zrelosti i samosvijesti.
Tako pojedinac stječe priznanje
postajući ravnopravni sugovornik
i punopravni član društva.
Međutim, dobna punoljetnost
ne znači istovremeno i stvarnu zrelost
koje nema bez izgrađene vjere u Boga.
Zato samo vjera može biti
osobna iskaznica svakog kršćanina,
na kojeg se može preinačiti
poznatu izreku i reći:
Reci mi kako vjeruješ
i reći ću ti tko si!
No iskaznicu vjere
ne dobivamo kad smo zreli,
nego da postanemo zreli.
Ona je ujedno obrazac
po kojem oblikujemo osobnost,
jer nam ju je napravio Otac
prema otisku svoje ljubavi
i po sadržaju svoje želje.
U nju je unesena sva ljubav
i utkane najljepše želje,
te se osvješćujemo i sazrijevamo
koliko se njima suobličavamo.
I znat ćemo tko smo
samo kad spoznamo po vjeri
i doživimo u ljubavi
da smo istinska djeca Oca nebeskoga.